Capanoglu Edib

Čapanoğlu Oymak ili Cebbarzâdeler, kako su ih još nazivali Çaparzâdeler ili Çaparoğulları. Od 17. stoljeća pripadaju među vodeće ugledne obitelji Osmanskog Carstva. Nakon 18. stoljeća postali su jedan od najmoćnijih rodova. Rod su u Bozok Sancaku osnovali Turkmen Ömer Aga i njegov sin Ahmet Aga, poznat kao osnivač grada Yozgata. U vrijeme Süleymana Beya, sina Çapanoğlu Ahmed-paše, obitelj se iz Bozok kraja proširila prema Ankari, Alepu, Çankırıju, Çorumu, Amasyji, Şebinkarahisaru, Sivasu, Kayseriju, Kırşehiru, Nevşehiru, Ereğliju, Niğdeu, Tarsusu, Adani, Rakki i Gaziantepu. Çapanoğlu Ahmed Aga podigao je 1749. džamiju u selu Saray, a 1753. medresu u Yozgatu. U vrijeme Hacı Mustafe Beya džamija Çapanoğlu proširena je dodavanjem kupole u skladu s baroknom arhitekturom. Istodobno je u Yozgatu izgrađeno 80 dućana i jedan han. Vidimo da je rod vrhunac moći dosegnuo u doba Çapanoğlu Süleymana Beya, kada su politička, vojna i gospodarska prevlast regije bili u njihovim rukama te su bili među utjecajnim obiteljima Središnje Anatolije. Treba reći da je krvna osveta s Canikoğullarıma u tom razdoblju išla u korist Çapanoğulları. Süleyman Bey je također proširio džamiju Çapanoğlu, izgradio školu, hamam i konak; u gradu je bilo ukupno 60 dućana i jedan hamam. Članovi obitelji, primjerice Abdülfettah Efendi, bili su dio ilmiye klase, dok su danas potomci obitelji novinari ili glumci. U Osmansko-ruskom ratu 1768.–1774. i Osmansko-ruskom ratu 1787.–1792. obitelj je dala vojne i materijalne doprinose. Çapanoğlu Süleyman Bey osobno je na front poslao 4000 svojih ljudi.