Žena

Originalni naslov: Kadın

Doživljaji muslimanskih žena (arapski: مسلمات, Müslimāt – jednina: مسلمة, Muslima) znatno se razlikuju u različitim društvima i unutar istog društva. Ono što im je zajedničko jest pripadnost islamu koja njihove živote oblikuje u različitoj mjeri i koja im daje zajednički identitet sposoban premostiti široke kulturne, socijalne i ekonomske razlike među njima. Iako se u Kur'anu spominju mnoge žene, samo je jedna poimence navedena – Marija, Isusova majka. Devetnaesto poglavlje Kur'ana nosi njezino ime, Marija. Marijino se ime u Kur'anu spominje češće nego u Evanđelju (34 puta). Prema Kur'anu, Mariju je od rođenja obavijala božanska milost; mlada i djevičanska žena primila je posredstvom Gabrijela poruku da ju je Allah odabrao, očistio i uzdigao iznad žena svjetova. Položaj žene u islamskim društvima određivale su, s jedne strane, vjerske norme, a s druge društveno i političko okruženje, etnička struktura i kulturno naslijeđe iz predislamskog razdoblja. Zbog toga se položaj žene u islamskom svijetu mijenjao u svakom razdoblju. Čak i među ženama koje žive u istoj regiji i istom vremenu postoje razlike ovisno o tome žive li u gradu ili na selu. Temeljni izvori koji su u islamskoj povijesti igrali ulogu u određivanju društvenog, pravnog i duhovnog statusa žene jesu: Kur'an – hadis i sunnet, koji čine tradicionalna predanja o djelima i riječima pripisanima proroku Muhammedu i njegovim drugovima – idžma, znanstveni konsenzus o pravnim pitanjima – kijas, načelo primjene kur'anskih zakona, sunneta ili proročke tradicije na slučajeve koji nisu izričito obuhvaćeni tim dvama izvorima – fetva, neobvezujuće objavljeno mišljenje ili odluka o vjerskom ili pravnom pitanju. Dodatni čimbenici uključuju predislamsku kulturnu tradiciju, sekularne zakone koji su u islamu potpuno prihvaćeni ako nisu izravno protivni islamskim načelima, institucije pod državnom kontrolom poput Indonezijskog vijeća uleme i Turske uprave za vjerske poslove te duhovne učitelje koji se posebno ističu u sufijskom pokretu. Mnogi muslimani, uključujući srednjovjekovnog muslimanskog filozofa Muhyiddina Ibn Arabija (1165.–1240.), proizveli su različite tekstove koji osvjetljavaju metafizički simbolizam ženskog načela u islamu. Unutar sunitske grane islama postoje značajne razlike u tumačenju vjerskih i pravnih izvora. Ekstremističke skupine poput vehabija i selefija...